Slavonsko kolo u šest licaj i završetkom sastavio za glasovir, Franjo Šavrio Koch, djelo 22, rukopis
original ustupio: Hrvatski glazbeni zavod (HGZ)
Struktura kola, koja je povezivala plesače i tako stapala pojedinca u zajednicu, sjajno je odgovarala rodoljubnoj ideologiji iliraca o jedinstvu slavenskih naroda. Narodno kolo je
postalo plesnim simbolom zajedništva južnoslavenskih naroda. Kasnije poznato i pod imenom salonsko kolo, ističe kulturni identitet Hrvata u suprotnosti s ostalim popularnim
društvenim plesovima 19. stoljeća kao što su, primjerice, valcer i polka.
Spomenuto kolo nije narodni ples, već je to salonski ples s figurama koje se dijelom temelje na slavonskom narodnom plesu